21 September 2019

Diplomacija je najbolja kad se ne vidi i ne čuje

Nakon svibanjskih izbora za europski parlament, svjedočili smo aktivnom lobiranju za funkcije u institucijama EU-a za iduće petogodišnje razdoblje. Uz Pejčinović Burić i Šuicu, na važnim su funkcijama i Maja Markovčić Kostelac i Ivana Maletić.

Kako sve to komentira, pitali smo dr. sc. Josipa Glaurdića, sa Sveučilišta u Luksemburgu?
– Na niz funkcija u Europskoj uniji kadar se postavlja i funkcije se dodjeljuju prema raznim ključevima. Ne želim umanjivati uspjeh ljudi koje spominjete – pogotovo Pejčinović Burić – ali dobar je dio njihova uspjeha u činjenici da Hrvatskoj, kao i svakoj drugoj članici Europske unije, određeni broj pozicija u aparatu jednostavno “pripada”. Baš kao što svaka članica dođe na red za predsjedanje Europskim vijećem. Ono što je zanimljivo i vrijedno spomena jest da su sve osobe koje ste naveli – žene. To možemo interpretirati na niz načina. Možda je najbolje reći kako je to savršen odraz kvalitete našeg i ženskog i muškog kadra.

FULL ARTICLE

28 June 2019

Den Afloss vu Krich op politesch Entscheedungen

As part of the series Café Scientifique, Pit Walté of Radio 100,7 interviewed ELWar’s principal investigator Josip Glaurdić. Their conversation touched upon different influences of war on postwar political decision making. People that lived through the war have differing needs and expectations towards the government, and this can be observed in their political choices. For example, people who are more nationalist can turn a blind eye on a politician’s corruption if this politician proved himself as a war veteran. Communities that have been most touched by the war tend to vote for politicians who spend more. They tend to expect more from the government and generally rely more on the public sector. It’s on one hand due to the fact the private sector isn’t as strong, but also due to personal preferences. Many politicians use war to generate empathy with voters, especially in regions where the consequences of the war are still visible.

For a recording of the full interview (in Luxembourgish), click here

18 May 2019

Osigurati budućnost novim naraštajima Europljana

O predstojećim izborima za novi saziv Europskog parlamenta i svemu što oni donose, gledano posebno iz europske perspektive, razgovarali smo s dr. sc. Josipom Glaurdićem, sa Sveučilišta u Luksemburgu.

Luksemburg, gdje živite i radite, jedna je od šest država osnivača Europske unije – kakva je atmosfera uoči izbora?

Pa i hrvatska perspektiva je europska perspektiva. Moramo se navikavati na to da smo i mi jednakopravni članovi Europske unije i da je i naša perspektiva jednako vrijedna onoj iz bilo koje druge članice EU-a. Na predstojeće izbore za Europski parlament gledam kao na jedno veliko anketno istraživanje o stajalištima europskih građana o smjeru u kojem Europska unija ide. Bez obzira na rezultate, malo je vjerojatno da nas i nakon izbora ne čeka formiranje nekakve velike proeuropske koalicije pri izboru predsjednika i članova Europske komisije. No, bez obzira na to i bez obzira na činjenicu da je Europski parlament predstavničko tijelo koje ima iznimno ograničen djelokrug aktivnosti, izbori će biti jako korisni jer će nam pokazati što Europljani zapravo misle o ljudima i idejama koji im se nude na političkom tržištu. Kad je Luksemburg u pitanju, izbori se jedva i primjećuju, velikim dijelom i stoga što u Luksemburgu ne postoji euroskeptična politička opcija. Zašto bi i postojala? Luksemburg je država koja je daleko najviše profitirala procesom europskih integracija.

FULL ARTICLE

18 January 2019

Britanija je bivši imperij na rubu globalnih tokova

Josip Glaurdić profesor je političkih znanosti na sveučilištu u Luxembourgu. Prije toga dugi niz godina bio je na britanskom Cambridgeu. U to je vrijeme vrlo dobro shvatio koliko je Brexit važan za tamošnji život. Za Večernji list objasnio je kako su na cjelokupni proces reagirale političke elite, u obje najveće stranke, koji su mogući scenariji u bliskoj budućnosti te kako je tamošnja javnost reagirala na procese.

Je li Brexit najveći potres u britanskoj politici nakon Drugog svjetskog rata? Kako je došlo do ovakvog razmimoilaženja političkih elita u tome kako bi ovaj izlazak trebao izgledati?
Brexit je svakako najveći potres u  britanskoj politici nakon Drugog svjetskog rata. Veći i od Sueske krize i od drugog rata u Iraku. Korijeni nesposobnosti britanske političke elite da Brexit izvede na način koji bi ispunio želje glasačkog tijela izglasane na referendumu, a da pritom ne počini nacionalni gospodarski i politički harakiri jako su duboki. U pitanju su dobrih tri do četiri  desetljeća medijske harange protiv europskih integracija koje su bile dežurni krivac za niz domaćih političkih promašaja. Na toj harangi odgojeno je nekoliko generacija i glasača i političkih lidera. Brexit ih je konačno suočio sa stvarnim posljedicama njihove kampanje. Jednostavno rečeno,“having your cake, and eating it”, riječima jednog od glavnih zagovornika Brexita Borisa Johnsona, ili po naški “imati i ovce i novce”, nije moguće. Britanska politička elita zadnje dvije i pol godine udara glavom u zid pokušavajući dobiti baš to – i ovce i novce.

FULL ARTICLE

24 November 2018

U dvije godine, do 2020., odredit će se budućnost za iduću generaciju

Od 2008. do 2016.  godine dr. sc. Josip Glaurdić radio je na Sveučilistu u Cambridgeu u Engleskoj, a trenutačno je profesor političkih znanosti na Sveučilistu u Luksemburgu i nositelj Starting Granta vrijednog 1,5 milijuna eura Europskog istraživačkog vijeća (ERC).

Nakon što je britanska vlada tijesno – 11:18 – prihvatila dogovor s Bruxellesom o sporazumu o izlasku iz članstva u EU-u i nacrt deklaracije o budućim odnosima, mnogi analitičari stanje u Britaniji opisuju kaotičnim i nepredvidljivim. Kakav je Vaš komentar na sve što se sada događa?
– Bit će okončana jedna faza izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, ali cijeli proces neće biti gotov. Naime, preostaju pregovori o budućem odnosu između Britanije i EU-a koji će također biti mukotrpni i za koje nema nikakvih garancija da će biti uspješni. To vam je kao da je jedan bračni drug prije dvije godine rekao da želi razvod, onda su slijedili dvogodišnji pregovori o detaljima poput podjele imovine. Dana 29. ožujka razvod postaje i služben, ali tek nakon toga predstoje pregovori o skrbništvu nad djecom i zajedničkim aktivnostima u njihovu obrazovanju. Sama činjenica da koristim brakorazvodnu parnicu kao usporedbu može dati odgovor na vaše pitanje tko je dobio, a tko izgubio, pogotovo stoga što je brak između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije bio iznimno plodonosan i pozitivan za obje strane. Brexitom i pregovorima koji su završeni nitko nije dobio. U pitanju je bio samo jedan akrobatski pokušaj kontrole štete.

FULL ARTICLE

21 April 2018

Zašto hrvatski birači više vole političare koji su rastrošni?

Žele li birači fiskalno restriktivnu ili ekspanzivnu vlast? Vrednuju li proračunsku odgovornost ili im je ipak draže da se javni novac troši?

Na ova pitanja politička ekonomija još nije dala jednoznačan odgovor. Niz studija pokazao je kako su glasači u razvijenim demokracijama poput SAD-a, Kanade ili Švedske fiskalno konzervativni, odnosno da vrednuju vlast koja odgovorno troši javni novac i ne ulazi u deficit. S druge strane, niz drugih studija pokazao je potpuno suprotno koristeći primjere iz država poput Argentine, Brazila, Rusije i Španjolske. Glasači u tim državama na izborima nagrađuju vlastodršce proporcionalno njihovoj javnoj potrošnji. Što se više troši – veći je i broj glasova.

FULL ARTICLE

16 April 2018

Crveni i crni: Jesu li isti? O čemu govorimo kad govorimo o dvama totalitarizmima: Kritičko suočavanje sa zaključcima Vladina vijeća za prošlost

Svako stavljanje jednakosti između tako kompleksnih društvenih pojava kao što su ideologije prije svega je znak intelektualne lijenosti, a često i politikantskih namjera. To, naravno, ne znači da ih ne smijemo uspoređivati. Naprotiv, upravo usporedbama tih dviju ideologija koje su se i vremenski i prostorno prepletale možemo doći do vrlo korisnih spoznaja. Ako tražimo nit poveznicu u ovom konkretnom slučaju između nacifašizma i komunizma, mislim da je prije svega možemo naći u njihovoj revolucionarnoj i totalitarnoj prirodi, kao i entuzijastičnom prihvaćanju često i ekstremnih oblika nasilja u svrhu postizanja svojih političkih ciljeva – kaže Glaurdić.

FULL ARTICLE

5 December 2017

Politik nach dem Balkankrieg

Der Name steht für „Electoral Legacies of War: Political Competition in Postwar Southeast Europe“ (Auswirkungen des Krieges auf Wahlen: Politischer Wettbewerb im Südwesten Europas). Das Projekt untersucht den politischen Wettbewerb und das Wahlverhalten der vergangenen 30 Jahre in Bosnien-Herzegowina, Kroatien, Kosovo, Mazedonien, Montenegro und Serbien. Es geht davon aus, dass Krieg die Menschen und die Gesellschaft verändert, dass er das gesellschaftliche, wirtschaftliche und physische Gefüge zerstört. Politische Entscheidungen, die nach einem Konflikt bewusst oder unbewusst getroffen werden, gestalten die Gesellschaft um. Die Wissenschaftler wollen herausfinden, was die Entscheidungen beeinflusst. Sie gehen bei ihren Nachforschungen davon aus, dass wir wenig über die Art und Weise wissen, wie Konflikte die politischen Systeme beeinflussen, was sich auf die Wahlergebnisse und die Regierungsweise in diesen Ländern auswirkt. Um einen ganzheitlichen Überblick des politischen Geschehens in der Nachkriegszeit zu erhalten, wird das Forschungsteam drei unterschiedliche Gesellschaftsgruppen untersuchen: Politische Parteien, Wähler und Gemeinden. Analysen von parteiinternen Dokumenten, Beziehungen der Parteien mit der Zivilgesellschaft und Interviews werden Aufschluss darüber geben, wie sich Kriege auf Wahlstrategien,  politische Präferenzen und Rekrutierungsmethoden auswirken.

FULL ARTICLE

19 October 2017

Research into impact of war on electoral behaviour receives European grant

A University of Luxembourg research project into the impact of war on political behaviour in Balkan states has been awarded a grant from the European Research Council (ERC).

The project – Electoral Legacies of War: Political Competition in Postwar Southeast Europe, known as ELWar – focuses on the evolution of political competition and electoral behaviour over three decades in six postwar states: Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo, Macedonia, Montenegro and Serbia.

The research, carried out by Luxembourg University’s Professor Josip Glaurdić, looks into how electoral decisions are influenced by armed conflict and how it encourages or impedes the process, both deliberately and unconsciously.

FULL ARTICLE